Značaj i primena FADN sistema
Sistem računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima (FADN) nastao je ubrzo nakon početka primene prve Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), iz potrebe Evropske komisije (EK) da obezbedi instrument za prikupljanje i analizu podataka sa poljoprivrednih gazdinstava, a u cilju vrednovanja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, kao i utvrđivanja uticaja ZPP na njihovo poslovanje. Danas su podaci na nivou gazdinstva, dobijeni kroz FADN istraživanje, od suštinskog značaja za praćenje i evaluaciju rezultata ZPP, ali i za bolje usmeravanje podrške kroz plaćanja u okviru poljoprivredne politike.
Imajući u vidu reforme ZPP kroz strateški definisane periode, funkcionisanje FADN u Evropskoj uniji predmet je stalnog unapređenja i usklađivanja sa pravcima reformi. U tom smislu, ZPP u periodu 2021-2027 predviđa značajnu reformu FADN sistema u smeru uključivanja koncepta održivosti, koji je jedan od glavnih postulata ZPP u novom strateškom periodu, a koji vodi uspostavljanju Sistema podataka o održivosti poljoprivrednih gazdinstava (FSDN). U tu svrhu, Komisija je predložila relevantne propise, sa ciljem da doprinese širokom prihvatanju prakse održive poljoprivrede, kroz prilagođavanja FADN sistema za prikupljanje podataka o nivou ostvarenja ciljeva sadržanih u Zelenom dogovoru (Green deal) i Strategiji „Od polja do stola“ ( Farm to fork), kao i o pokazateljima biodiverziteta i drugim indikatorima održivosti.
Sistem računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima (FADN)(Farm account data Network) nastao je ubrzo nakon početka primene prve Zajedničke poljoprivredne politike-ZPP (CAP- Common agriculture policy), iz potrebe Evropske komisije (EK) da obezbedi instrument za prikupljanje i analizu podataka sa poljoprivrednih gazdinstava, a u cilju vrednovanja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, kao i utvrđivanja uticaja ZPP na njihovo poslovanje. Danas su podaci na nivou gazdinstva, dobijeni kroz FADN istraživanje, od suštinskog značaja za praćenje i evaluaciju rezultata ZPP, ali i za bolje usmeravanje podrške kroz plaćanja u okviru ZPP.
Za razliku od statističkih podataka, dobijenih iz redovnih godišnjih statističkih istraživanja, FADN predstavlja izvor mikroekonomskih podataka, zasnovanih na usklađenim knjigovodstvenim principima. U tom smislu, osnovne prednosti ovog sistema baziraju se na celovitosti i vremenskoj konzistentnosti prikupljanja podataka, a naročito na mogućnosti knjigovodstvenog dokazivanja.
O kompleksnosti FADN sistema na nivou EU možda najbolje govori činjenica da se informacije u državama članicama prikupljaju na godišnjem nivou sa oko 82.000 poljoprivrednih gazdinstava, uključenih u FADN uzorak, obezbeđujući podatke za oko 1.000 varijabli. Prikupljeni podaci uključuju fizičke i strukturne podatke (lokacija gazdinstva, korišćeno poljoprivredno zemljište (KPZ), setvena struktura, broj životinja, mehanizacija i sl.), kao i ekonomske i finansijske podatke (vrednost proizvodnje pojedinih kultura, zalihe, prodaja, nabavka, troškovi proizvodnje, inputi, obaveze, primljene subvencije, itd.). Podaci se prikupljaju preko Agencije za vezu ( Liason Agency) u svakoj državi članici ili imenovanih tela.
Kako su ovi podaci prikupljeni i obrađeni u skladu sa jedinstvenom metodologijom, njihova uniformnost pruža mogućnost poređenja između država članica, ali daleko veći potencijal leži u mogućnosti korišćenja na nivou Unije. Zbog toga ne čudi činjenica da je Evropska komisija jedan od primarnih korisnika FADN podataka.
Podaci prikupljeni kroz nacionalne FADN sisteme država članica agregiraju se na nivou EU, obezbeđujući jedinstvenu bazu za celu EU. Evropska komisija na godišnjem nivou objavljuje skup statističkih podataka, sadržanih u bazi podataka Standardnih rezultata. Pored EK, FADN podatke koriste i druge evropske institucije i tela 1 , a naročito su kvalitetan izvor za evaluacije politika i izradu studija i analiza u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane na nivou EU. U okviru politike u ovoj oblasti, EK sufinansira aktivnosti FADN istraživanja u državama članicama.
Kada je reč o ostalim mogućnostima korišćenja FADN podataka, ovi podaci se u velikoj meri koriste kao javno dostupna informaciona osnova za ocenu efekata programa ruralnog razvoja-PRR (Rural development program-RDP) u državama članicama. Za analizu na mikro nivou, ali i kao ulazni podaci za druge statističke modele, FADN podaci se najčešće kombinuju sa podacima o učešću u merama RDP, čiji su izvor upravljačka tela PRR i Agencije za plaćanje. U ovom slučaju naročito dolazi do izražaja prednost FADN podataka, u pogledu kontinuiteta prikupljanja i obradi podataka tokom godina.
Dugo vremena FADN je korišćen samo za ekonomsku analizu poslovanja gazdinstava, dok se u skorije vreme sve više istražuju njegovi potencijali za procenu uticaja ZPP na životnu sredinu (npr. emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG)). Međutim, FADN nije primarno usmeren na prikupljanje podataka o životnoj sredini, te postoje određena ograničenja njegovog korišćenja u ove svrhe (npr. nedostatak informacija o praksama upravljanja), što zahteva dalje proširenje skupa podataka ili njegovo ukrštanje sa drugim izvorima podataka (npr. Integrisani sistem upravljanja i kontrole (IACS), nacionalni izveštaji za GHG i emisije amonijaka i sl).
Imajući u vidu ovakve potrebe, ali i česte reforme ZPP kroz strateške periode, funkcionisanje FADN u EU predmet je stalnog unapređenja i usklađivanja sa pravcima reformi. U tom smislu, ZPP u periodu 2021-2027 predviđa značajnu reformu FADN sistema u smeru uključivanja koncepta održivosti, koji je jedan od glavnih postulata ZPP u novom strateškom periodu, a koji vodi uspostavljanju sistema podataka o održivosti poljoprivrednih gazdinstava (FSDN). U tu svrhu, Komisija će predložiti relevantne propise, sa ciljem da doprinese širokom prihvatanju prakse održive poljoprivrede, kroz prilagođavanja FADN sistema za prikupljanje podataka o nivou ostvarenja ciljeva sadržanih u Zelenom dogovoru i Strategiji „Od farme do viljuške“, kao i o pokazateljima biodiverziteta i drugim indikatorima održivosti.
Svakako, ništa manje važni korisnici rezultata FADN istraživanja jesu sama poljoprivredna gazdinstva (PG), uključena u istraživanje, koja svojim učešćem u sistemu obezbeđuju povratnu informaciju o svom poslovanju, odnosno dobijaju detaljan prikaz rezultata svog poslovanja. Naime, rezultati FADN istraživanja predstavljaju značajan instrument za analizu poslovanja samog gazdinstva kroz analizu prihoda, troškova, podataka o proizvodnji, kao i rezultatu poslovanja. Bez obzira na činjenicu da učešće u FADN sistemu ne zahteva postojanje knjigovodstva na gazdinstvu, uključenost u sistem kod poljoprivrednika uvodi pozitivnu praksu vođenja evidencije o poslovanju poljoprivrednog gazdinstva.
Računovodstveni karakter sistema bazira se na činjenici da podaci koji se prikupljaju sadrže elemente bilansa stanja i bilansa uspeha, u skladu sa računovodstvenim normama, ali je ipak ovakva vrsta evidencije na gazdinstvu približnija prostom knjigovodstvu. Dok je u pojedinim zemljama članicama EU knjigovodstvo na gazdinstvu u nekom obliku zakonska obaveza (što olakšava sprovođenje FADN istraživanja), u Srbiji je prikupljanje podataka prilagođeno činjenici da većina poljoprivrednih gazdinstava u svom poslovanju ne koristi računovodstvenu evidenciju. Shodno tome, za potrebe FADN istraživanja izrađuju se posebno dizajnirani obrasci, čije korišćenje obezbeđuje uniformnost procesa prikupljanja podataka.
FADN sistem u Republici Srbiji kao rezultat obezbeđuje dve vrste izveštaja:
Evropska unija je kroz Evropski zeleni dogovor (European Green Deal) postavila ambiciozan cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, uz istovremeno obezbeđivanje održivog ekonomskog razvoja i sigurnosti hrane. Poljoprivredni sektor ima ključnu ulogu u ostvarivanju ovih ciljeva, jer istovremeno predstavlja značajnog korisnika prirodnih resursa i jedan od sektora najosetljivijih na klimatske promene. U tom kontekstu, poseban značaj ima Strategija od “Farme do viljuške” (Farm to Fork Strategy), kao centralni stub Zelenog dogovora usmeren ka transformaciji prehrambenog sistema u pravcu održivosti, smanjenja uticaja na životnu sredinu i jačanja otpornosti poljoprivredne proizvodnje.
Efikasno praćenje implementacije navedenih politika zahteva pouzdane, uporedive i sveobuhvatne podatke na nivou poljoprivrednih gazdinstava. Upravo iz tog razloga dolazi do transformacije postojećeg Sistema računovodstevnih podataka sa poljoprivrednih gazdinstava (Farm Accountancy Data Network) (FADN) u novi Sistem za praćenje održivosti poljprivrednih gazdinstava (Farm Sustainability Data Network) (FSDN), koji proširuje tradicionalno ekonomsko praćenje gazdinstava uključivanjem ekoloških i socijalnih indikatora održivosti.
FSDN sistem omogućava integrisano praćenje ekonomskih, ekoloških i društvenih aspekata poljoprivredne proizvodnje, čime postaje ključni instrument za procenu efekata mera koje proizilaze iz Zelenog dogovora i Strategije „Od farme do viljuške“. Novi sistem obezbeđuje osnovu za analizu uticaja politika na emisije gasova sa efektom staklene bašte, upotrebu pesticida i đubriva, upravljanje zemljištem, dobrobit životinja, kao i ekonomsku održivost poljoprivrednih gazdinstava.
Uvođenjem FSDN-a omogućava se donosiocima politika, istraživačima i nacionalnim institucijama da preciznije prate napredak ka ciljevima održive poljoprivrede, procenjuju efekte Zajedničke poljoprivredne politike i kreiraju dokazima zasnovane mere koje doprinose zelenoj tranziciji agrarnog sektora. Stoga FSDN sistem predstavlja važan analitički i monitoring mehanizam za merenje stvarnih efekata transformacije evropskog prehrambenog sistema.
S obzirom na kompleksnost ciljeva definisanih u okviru Zelenog dogovora i Strategije, praćenje njihove implementacije zahteva razvoj jasno definisanog sistema indikatora koji omogućavaju merenje napretka na nivou poljoprivrednih gazdinstava. Transformacija sistema FADN u sistem FSDN upravo ima za cilj uspostavljanje proširenog analitičkog okvira koji povezuje ekonomske rezultate proizvodnje sa ekološkim i socijalnim pokazateljima održivosti.
U tom smislu, FSDN sistem obezbeđuje osnovu za razvoj integrisanih indikatora koji omogućavaju procenu uticaja poljoprivrednih praksi na klimatske promene, efikasnost korišćenja resursa, zaštitu biodiverziteta i ekonomsku otpornost gazdinstava. Poseban značaj ima mogućnost povezivanja mikropodataka sa ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike, čime se omogućava kontinuirano praćenje efekata sprovedenih mera i pravovremeno prilagođavanje agrarnih politika.
Sistem podataka o održivosti poljoprivrednih gazdinstava (FSDN), koji je uspostavljen u zemljama Evropske unije od 2025. godine zameniće sistem finansijskih računovodstvenih podataka (FADN), dosadašnji izvor podataka koji je uspostavljen davne 1965. godine, čija je osnovna svrha analiza uticaja mera zajedničke poljoprivredne politike na poslovanje poljoprivrednih gazdinstava.
U martu 2024. godine usvojena je Uredba (EU) 2024/1417 koja uključuje pravila za prikupljanje podataka za utvrđivanje godišnjeg prihoda i analizu održivosti poljoprivrednih gazdinstava. Zajedno sa Uredbom (EU) 2023/2674 o konverziji FADN-a u FSDN (Osnovni akt FSDN) kojom je zamenjena Uredba Saveta (EK) 1217/2009, uspostavlja se okvir za funkcionisanje novog sistema podataka o održivosti poljoprivrednih gazdinstava (FSDN).
Paralelno, Uredba o implementaciji (EU) 2024/2499, koja je usvojena u septembru 2024. godine, pruža značajan finansijski doprinos državama članicama za uspostavljanje troškova u vezi sa konverzijom i izmenama koje se zahtevaju. U oktobru iste godine usvojena je implementaciona Komisije (EU) 2024/2746 koja definiše pravila i metodologiju prikupljanja podataka za novi FSDN sistem.
Ova implementaciona uredba Komisije (EU) 2024/2746 od 25. oktobra 2024. godine, kojom se stavlja van snage sadašnja Uredba (EU) 2015/220, daje detaljnu definicije podataka i indikatora, metodologije za odabir gazdinstava za prikupljanje podataka, protokole za razmenu podataka i raspodelu finansijskih sredstava.
Strateški planovi u kojima učestvuju svi delovi društva i sektori, imaju za cilj da Evropska unija bude klimatski neutralna do 2050. godine, uključujući i poljoprivredu. Poljoprivredni sektor takođe ima svoje ciljeve koje treba postići, neke od njih već do 2030. godine. Zajednička poljoprivredna politika i Evropski zeleni dogovor zajedno sa svojim Strategijama od farme do viljuške i Strategije biodiverziteta jasno navode ciljeve:
• Smanjenje gubitaka hranljivih materija za 50%
• Smanjenje upotrebe đubriva za 20%
• Smanjenje upotrebe pesticida za 50%
• Smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za 50%
• Povećanje organske poljoprivrede na 25% korišćenih poljoprivrednih površina (UAA)
• Povećanje karakteristika pejzaža visokog diverziteta na 10% UAA
Sistem podataka o održivosti poljoprivrednih gazdinstava (FSDN sistem) će se nadovezati na nasleđe sistema računovodstvenih podataka, proširujući svoj obim tako da pokrije ne samo prihode i poslovne aktivnosti poljoprivrednih gazdinstava, već i informacije o njihovoj ekološkoj i društvenoj održivosti. Novi FSDN sistem je jedini izvor mikroekonomskih podataka sa poljoprivrednih gazdinstava zasnovanih na knjigovodstvenim principima koje primenjuju sve zemlje članice EU.
Prikupljeni podaci podržavaju analizu održivosti kako na nacionalnom, tako i na nivou EU, pomažući kreatorima politike da donesu odluke za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i šire politike koje utiču na poljoprivredni sektor. Poljoprivredna istraživanja u oblasti ekonomije i održivosti koriste prikupljene informacije kao ključni izvor podataka.
Da bi FSDN dao značajne rezultate, zemlje EU moraju da izaberu reprezentativan uzorak gazdinstava, koji dobrovoljno učestvuju i dovoljan broj gazdinstava koje pripadaju različitim kriterijumima selekcije. Prikupljanje podataka na nivou gazdinstava omogućava povezivanje različitih aspekata održivosti unutar svakog pojedinačnog gazdinstva ali i analizu grupe gazdinstava na osnovu sličnih karakteristika. Ključne analize na osnovu dobijenih podataka doprinose poboljšanju poljoprivrednih politika za uporediva poljoprivredna gazdinstva koja se prijavljuju za subvencije.
Ovaj sistem pruža i povratne informacije poljoprivrednicima na osnovu FSDN podataka, uglavnom primenjujući poređenje indikatora održivosti između gazdinstva i grupa sličnih gazdinstava, posebno onih sa najboljim rezultatima.
Trenutno FADN sistem sadrži strukturne podatke (površine useva, grla životinja, imovina) i računovodstvene podatke (vrednost proizvodnje, troškovi poljoprivrednih inputa kao što su đubriva i pesticidi). Kada se prelazak na FSDN sistem završi, dodaju se i druge informacije, kao što su količine đubriva, pesticida, hrane za životinje i antimikrobnih sredstava. Takođe će se prikupljati podaci o upravljanju poljoprivrednim gazdinstvima u smislu ekoloških poljoprivrednih praksi, stajnjaka, vode, energije, integracije tržišta i drugih faktora.
Grafik 1. Period postepenog uvođenja po temama:
Na samom početku prelaska FADN u novu FSDN bazu, planirano je da će se u 2025. godini prikupljati već aktuelni ekonomski FADN indikatori, na primer korišćenje zemljišta, rezultati, inputi, imovina, investicije, dugovi i subvencije, ali se uvode i nove oblasti kao što su integracija tržišta, poljoprivredne prakse (delimično), biodiverzitet (delimično), nutritijenti, emisije, upravljanje zemljištem, šeme ekološke sertifikacije, dobrobit životinja i društveni indikatori: rad, bezbednost, socijalna inkluzija, usluge i obnova generacija.
Od 2027. godine uvode se novi indikatori: inovacije i digitalizacija, udeo prihoda van gazdinstva, poljoprivredne prakse (potpuno), biodiverzitet (potpuno), upravljanje vodama, upotreba u zaštiti bilja i antimikrobna upotreba, energija, gubitak proizvodnje hrane/stočne hrane na poljoprivrednom gazdinstvu i obuke poljoprivrednika.
Ovaj novi sistem grupisan je u tri grupe podataka koje će se postepeno uvoditi tokom perioda 2020–2028:
Ove nove FSDN podatke i informacije biće moguće prikupiti iz drugih nacionalnih skupova podataka, na primer iz IAKS-a, uključujući ZPP intervencije, baze podataka stočarstva i drugih izvora. Posebno je važno koristiti deljenje podataka sa IAKS bazom, zasnovanom na INSPIRE direktivi, geografskim podacima, geometriji parcela, korišćenju zemljišta/useva, organskoj proizvodnji i karakteristikama pejzaža. Nakon pregovora o osnovnom aktu i sekundarnom zakonodavstvu, uključujući povratne informacije od agencija za vezu zemalja članica, ustanovljeno je da su sistemi u svim državama članicama veoma različiti.
Uvođenjem dve nove grupe podataka, agroekološke i socijalne, na nivou svih zemalja članica poboljšaće se potencijal za ekonomske analize. Ovi podaci na nivou poljoprivrednog gazdinstva omogućiće višedimenzionalnu analizu koja obuhvata ekonomski pristup, odnosno bolji uvid u profitabilnost i učinak, agroekološki pristup, odnosno uticaje gazdinstava na životnu sredinu i kompromise u pogledu održivosti, kao i društveni pristup, odnosno procenu generacijske obnove, rodne ravnoteže, uslova rada i društvenog napretka.
Važno je i povezivanje sa podacima za praćenje i evaluaciju iz baza podataka za intervencije i korisnike (database for intervention and beneficiaries – DIB), koja predstavlja pojedinačni skup podataka za aplikacije ZPP planova.
Ključni izazovi za uspostavljanje nove baze podataka:
• Dodavanje novih indikatora koji se odnose na ekološke i društvene dimenzije i dopuna ekonomskih indikatora na nivou gazdinstva;
• Uvođenje inovativnih i modernih sistema i praksi za prikupljanje podataka;
• Povećanje resursa za prilagođavanje sistema prikupljanja podataka, primenu novih alata i podsticanje poljoprivrednika koji učestvuju;
• Integrisanost, odnosno međusobna povezanost, koja podrazumeva deljenje podataka sa drugim izvorima podataka i unapređenje saradnje;
• Unapređenje pružanja savetodavnih usluga poljoprivrednicima i poređenje rezultata i performansi održivosti poljoprivrednih gazdinstava;
• Izgradnja poverenja učesnika sa poljoprivrednicima, uz obezbeđene povratne informacije o performansama farme, održivosti i poboljšanju efikasnosti;
• Pojednostavljene definicije, bolji kvalitet podataka i poboljšana analiza za kvalitetnije donošenje odluka, uz sveobuhvatnije podatke o ekonomskim, ekološkim i društvenim aspektima;
• Poboljšanje uloge FSDN baze za analizu poljoprivredne politike, istraživanje, evaluaciju i kreiranje politike.