Trenutno FADN sistem sadrži strukturne podatke (površine useva, grla životinja, imovina) i računovodstvene podatke (vrednost proizvodnje, troškovi poljoprivrednih inputa kao što su đubriva i pesticidi). Kada se prelazak na FSDN sistem završi, dodaju se i druge informacije, kao što su količine đubriva, pesticida, hrane za životinje i antimikrobnih sredstava. Takođe će se prikupljati podaci o upravljanju poljoprivrednim gazdinstvima u smislu ekoloških poljoprivrednih praksi, stajnjaka, vode, energije, integracije tržišta i drugih faktora.
Grafik 1. Period postepenog uvođenja po temama:
Na samom početku prelaska FADN u novu FSDN bazu, planirano je da će se u 2025. godini prikupljati već aktuelni ekonomski FADN indikatori, na primer korišćenje zemljišta, rezultati, inputi, imovina, investicije, dugovi i subvencije, ali se uvode i nove oblasti kao što su integracija tržišta, poljoprivredne prakse (delimično), biodiverzitet (delimično), nutritijenti, emisije, upravljanje zemljištem, šeme ekološke sertifikacije, dobrobit životinja i društveni indikatori: rad, bezbednost, socijalna inkluzija, usluge i obnova generacija.
Od 2027. godine uvode se novi indikatori: inovacije i digitalizacija, udeo prihoda van gazdinstva, poljoprivredne prakse (potpuno), biodiverzitet (potpuno), upravljanje vodama, upotreba u zaštiti bilja i antimikrobna upotreba, energija, gubitak proizvodnje hrane/stočne hrane na poljoprivrednom gazdinstvu i obuke poljoprivrednika.
Ovaj novi sistem grupisan je u tri grupe podataka koje će se postepeno uvoditi tokom perioda 2020–2028:
Podaci se mogu pronaći:
https://agridata.ec.europa.eu/extensions/FarmEconomyFocus/FSDNDatabase.html
https://agridata.ec.europa.eu/extensions/FSDNPublicDatabase/FSDNPublicDatabase.html
Ove nove FSDN podatke i informacije biće moguće prikupiti iz drugih nacionalnih skupova podataka, na primer iz IAKS-a, uključujući ZPP intervencije, baze podataka stočarstva i drugih izvora. Posebno je važno koristiti deljenje podataka sa IAKS bazom, zasnovanom na INSPIRE direktivi, geografskim podacima, geometriji parcela, korišćenju zemljišta/useva, organskoj proizvodnji i karakteristikama pejzaža. Nakon pregovora o osnovnom aktu i sekundarnom zakonodavstvu, uključujući povratne informacije od agencija za vezu zemalja članica, ustanovljeno je da su sistemi u svim državama članicama veoma različiti.
Uvođenjem dve nove grupe podataka, agroekološke i socijalne, na nivou svih zemalja članica poboljšaće se potencijal za ekonomske analize. Ovi podaci na nivou poljoprivrednog gazdinstva omogućiće višedimenzionalnu analizu koja obuhvata ekonomski pristup, odnosno bolji uvid u profitabilnost i učinak, agroekološki pristup, odnosno uticaje gazdinstava na životnu sredinu i kompromise u pogledu održivosti, kao i društveni pristup, odnosno procenu generacijske obnove, rodne ravnoteže, uslova rada i društvenog napretka.
Važno je i povezivanje sa podacima za praćenje i evaluaciju iz baza podataka za intervencije i korisnike (database for intervention and beneficiaries – DIB), koja predstavlja pojedinačni skup podataka za aplikacije ZPP planova.
Ključni izazovi za uspostavljanje nove baze podataka:
• Dodavanje novih indikatora koji se odnose na ekološke i društvene dimenzije i dopuna ekonomskih indikatora na nivou gazdinstva;
• Uvođenje inovativnih i modernih sistema i praksi za prikupljanje podataka;
• Povećanje resursa za prilagođavanje sistema prikupljanja podataka, primenu novih alata i podsticanje poljoprivrednika koji učestvuju;
• Integrisanost, odnosno međusobna povezanost, koja podrazumeva deljenje podataka sa drugim izvorima podataka i unapređenje saradnje;
• Unapređenje pružanja savetodavnih usluga poljoprivrednicima i poređenje rezultata i performansi održivosti poljoprivrednih gazdinstava;
• Izgradnja poverenja učesnika sa poljoprivrednicima, uz obezbeđene povratne informacije o performansama farme, održivosti i poboljšanju efikasnosti;
• Pojednostavljene definicije, bolji kvalitet podataka i poboljšana analiza za kvalitetnije donošenje odluka, uz sveobuhvatnije podatke o ekonomskim, ekološkim i društvenim aspektima;
• Poboljšanje uloge FSDN baze za analizu poljoprivredne politike, istraživanje, evaluaciju i kreiranje politike.